Iranska vlada gurnula je svojih 92 miliona građana u gotovo potpuni digitalni mrak, označavajući jedno od najdužih gašenja interneta u historiji zemlje. Otkako je “glavni prekidač” aktiviran 8. januara 2026. godine, nacija je van mreže više od 170 sati, nadmašivši prethodni rekord od 163 sata postavljen tokom nemira 2019. godine.
Nacija u digitalnom mraku
Dok protesti ulaze u svoju treću sedmicu, organizacije za monitoring poput NetBlocks i Cloudflare izvještavaju da je internet saobraćaj iz Irana pao za više od 90%. Ova blokada služi dvostrukoj svrsi: ometanju koordinacije demonstranata i prikrivanju razmjera gušenja protesta od strane države.
Prema navodima organizacije Amnesty International, represija je dostigla “nezapamćene” nivoe. Grupe za ljudska prava procjenjuju da je najmanje 2.600 ljudi ubijeno otkako su demonstracije počele krajem decembra 2025. godine.
Od ekonomskog kolapsa do političkog ustanka
Ono što je počelo kao gnjev javnosti zbog pada valute — pri čemu je rijal dostigao rekordno niske vrijednosti — brzo je preraslo u pokret koji zahtijeva pad Islamske Republike. Demonstranti su snimljeni kako skandiraju ime Reze Pahlavija, protjeranog prijestolonasljednika, prkoseći masovnom prisustvu snaga sigurnosti u gradovima kao što su Teheran, Tabriz i Mashhad.
Precizna cenzura i “bijela lista”
Za razliku od prethodnih potpunih gašenja, stručnjaci poput Douga Madoryja primjećuju da je ova blokada “super precizna”. Dok je šira javnost odsječena, vlada je implementirala bijelu listu kako bi omogućila rad osnovnih službi:
- Državna propaganda: Vlasti, uključujući vrhovnog vođu ajatolaha Ali Khameneija, nastavljaju objavljivati novosti na platformi X.
- Finansijska infrastruktura: Kritični sistemi za bankarstvo i benzinske pumpe ostaju djelimično funkcionalni kako bi se spriječio potpuni ekonomski kolaps.
- Kontrolisana komunikacija: Zvaničnici i državni mediji nastavljaju koristiti Telegram i Instagram putem namjenskih linija pod nadzorom vlade.
Bitka za povezanost
Budući da su fiksne linije i mobilni podaci prekinuti, mnogi Iranci su se okrenuli Starlink satelitskim terminalima prokrijumčarenim u zemlju. Kao odgovor, režim je intenzivirao napore da održi “digitalnu željeznu zavjesu” putem:
- Kriminalizacije posjedovanja opreme za satelitski internet.
- Ometanja (jamming) signala u nemirnim gradskim četvrtima.
- Konfiskacije hardvera kroz agresivne pretrese od vrata do vrata.
Rast globalnih tenzija
Međunarodna zajednica reaguje sa sve većom zabrinutošću. Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je vojnim posljedicama ako se nasilje nastavi, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo zatvorilo svoju ambasadu u Teheranu zbog nestabilne sigurnosne situacije. Uprkos pokušaju vlade da ušutka zemlju, ustrajnost protesta ostaje najznačajniji izazov za opstanak režima u posljednjih nekoliko decenija.
Komentari